Koronavirus-nastavak priče
S obzirom na sve veći broj dezinformacija vezanih uz epidemiju koronavirus, odlučili smo pojasnite neke pojedinosti.
Za početak, smrtnost nije tako visoka, naime postoji više matematičkih modela koji opisuju epidemije. Najjednostavnija je formula: m=N(umrli)/[(N(umrli)+N(izliječeni)]=N(umrli)/N(zaraženi), nažalost ta formula je upotrebljiva samo nakon završetka epidemije, naime ne znamo točan broj umrlih, izliječenih i zaraženih, a također širenje virusa nije definirano linearnom funkcijom. Kako bismo što točnije procijenili, naglašavam procijenili trenutnu stopu smrtnosti, potrebno je u formulu uvrstiti nešto drugačije podatke, umjesto ukupnog broja treba uzeti broj novih slučajeva, a kako se podaci ažuriraju dnevno zapravo dobivamo prosječnu vrijednost. Tako da formula zapravo izgleda ovako: m=N(umrli u jednom danu)/[N(umrli u jednom danu)+N(izliječeni u jednom danu)]=N(umrli u jednom danu)/N(zaraženi u jednom danu). Još uvijek nemamo točne podatke, naime broj zaraženih ne mora biti zbroj broja umrlih i broja izliječenih, već neki mogu prenositi bolest bez da pokazuju bilokakve simptome. Također broj zaraženih ovisi i o broju provedenih testova, stoga države koje provedu manji broj testova prividno će imati i manji broj zaraženih. Upravo je to razlog zašto je sve podatke potrebno kritički analizirati. Izliječenje nije strogo definirano, stoga nije moguće odrediti broj izliječenih svakog dana pa nam preostaje isključivo drugi dio formule.
Kako bismo usporedili ova dva modela upotrijebit ćemo aktualne podatke[27.2.2020.] dostupne na sljedećoj web stranici: https://www.worldometers.info/coronavirus/
| Država | Ukupni slučajevi | Ukupno umrlih | Ukupno izliječenih | Novi slučajevi | Novi umrli | m(dosadašnji) | m2(dosadašnji) | m(danas) |
| Kina | 78514 | 2747 | 32954 | 450 | 32 | 7.69446% | 3.49874% | 7.11111% |
| J. Koreja | 1766 | 13 | 24 | 505 | 1 | 35.13514% | 0.73613% | 0.19802% |
| Italija | 650 | 17 | 45 | 180 | 5 | 27.41934% | 2.61538% | 2.77777% |
| Iran | 245 | 26 | 54 | 106 | 7 | 32.5% | 10.6122% | 6.60377% |
| SAD | 60 | 0 | 6 | 0 | 0 | 0% | 0% | 0% |
| Hrvatska | 3 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0% | 0% | 0% |
| Svijet | 82721 | 2817 | 33350 | 1299 | 46 | 7.78886% | 3.40542% | 3.54119% |
Kao što se može vidjeti u tablici iznad, formula je primjenjiva samo ako je uzorak(broj ljudi) dovoljno velik, a ako je bilo koji od parametara 0, tada je model neupotrebljiv. Postoje i drugi modeli, ali ne mogu se koristiti zbog nedovoljnih podataka.
Kako bi uopće mogli ući u ovu statistiku pacijenti najprije moraju biti zaraženi, stoga moramo istražiti i način zaraze. Za sada je poznato da se zaraza šiti kapljičnim putem, odnosno kihanjem i kašljanjem.
Stopa zaraze je omjer zaraženih i broja ljudi u određenoj populaciji(skupini). S obzirom na nepoznat broj zaraženih(moguće samo procjene), a također populacija nije ograničena, stoga nije moguće izračunati točnu stopu zaraze, već ju je moguće isključivo procijeniti temeljem iskustva(sličnih bolesti) i aktualnih statističkih podataka. Jedan od načina procjene je omjer zaraženih i populacije u određenom vremenu. Kombinacijom tih metoda dobivena je stopa zaraze k= 0.7%
Stopa smrtnosti odnosi se samo na zaražene, dakle matematička formula za vjerojatnost smrti je slijedeća: P=k*m. Primjerice, za Kinu ona iznosi 0.05386%, dok za cijeli svijet iznosi 0.0542% i to ako uzimamo u obzir najvišu stopu smrtnosti.
Za usporedbu, stopa smrtnosti od svinjske gripe je 0.02%, dok od epidemija uzrokovanih sličnim virusima primjerice SARS-a 9.6%, a od MERS-a čak 34%. Potrebno je napomenuti da je stopa smrtnosti SARS-a i MERS-a daleko veća od one za koronavirus. Zaista nema razloga za paniku.
Uredniče,znate li razliku između epidemije i pandemije?
Epidemija je naglo širenje bolesti na nekom ograničenom geografskom prostoru i u ograničenoj populaciji, dok pandemija obuhvaća puno veći broj pacijenata na širem području. Trenutno je zadovoljen samo geografski kriterij, ali nema dovoljno zaraženih.
Da li mozemo konstatirati, obzirom da i statisticki podaci idu tome u prilog, da cijela medijska “pompa”, sluzi kao marketing za prodaju cjepiva koji strpljivo čeka na policama, i da opet “biznis” caruje, a ne da prava opasnost stvarno postoji u količini koja se medijski prikazuje?
Cjepivo ne čeka na policama, trenutno je u razvojnoj fazi, tek predstoji kliničko testriranje. Kao što je rekao poznati hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, cjepiva za masovnu primjenu najvjerojatnije neće biti narednih desetak mjeseci. S obzirom na to da su neki “izliječeni” pacijenti ponovno pokazivali simptome, moguće je da virus uopće ne ostavlja imunitet. Razlog tome mogao bi biti ili pogrešna pretpostavka da je pacijent izliječen ili ponovna mutacija virusa. S obzirom na tu činjenicu, moguće je da cjepivo uopće neće biti djelotvorno.