Intervju s ravnateljem naše škole Ivicom Rozijanom

Jednom nastavnik, zauvijek nastavnik

Dobar dan.

1. Prije svega htio bih da se predstavite i kažete nešto o sebi.

Dobar dan, ja sam Ivica Rozijan, ravnatelj Srednje škole Krapina. Živim i radim u Krapini. Opredjeljenje mi je bilo poučavati i zbog toga sam se odlučio za nastavnički poziv. Iako već dugi niz godina radim u procesu odgoja i obrazovanja, moram priznati da me to svakog dana iznova budi i uveseljava. Prije svega rad s mladim osobama.

2. Zašto ste odabrali poziv ravnatelja? Što Vas je potaknulo?

Naime, nastavnik radi u neposrednom radu s učenicima u razredu i izvan razreda i s te pozicije vidi sve prednosti i nedostatke obrazovnog sustava u kojem radi. Ravnatelj je osoba koja je na jednoj višoj upravljačkoj razini od predmetnog nastavnika i s te pozicije može također doprinijeti unaprjeđivanju rada u odgojno-obrazovnom sustavu, odnosno radu u školi. To je bio jedna od motiva da kao ravnatelj pokušam doprinijeti u ovom dijelu koji se odnosi na unaprjeđivanje rada u cijelom školsko sustavu, a prije svega u svojoj matičnoj školi u kojoj radim.

3. Nedostaje li vam rad s učenicima?

Jednom nastavnik, zauvijek nastavnik. Dakle svakog dana imamo potrebu za tim kontaktom s učenicima i naravno da čovjeka to vuče. Njegov iskonski poziv je rad u nastavi i bilo bi lijepo ponekad zaviriti u nastavu i raditi kao nastavnik.

4. S obzirom na to da ste ravnatelj već 18 godina, što mislite kako se škola promijenila?

Puno se primijenila, dakle ako gledamo samo Srednju školu Krapina. Za one koji ne znaju, mlađe generacije, kad sam ovdje bio gimnazijalac uvjeti su uistinu bili skromni. Veliki broj učenika dolazio je u krapinsku srednju školu, s obziromna to da je tada bilo manje škola na području Krapinsko-zagorske županije. Živjeli smo i radili kako smo znali i umjeli Do izražaja je dolazila, velika kreativnost nastavnog osoblja u skromnim uvjetima. U današnje vrijeme normalno je da za svaki predmet imamo specijaliziranu učionicu, školsku kantinu, garderobne ormariće, suvremenu sportsku dvoranu, prostor dnevnog boravka, dvoranu za priredbe. To je nešto što je danas standard. Tu je došlo do velike promjene. Ono što je najvažnije u toj cijeloj priči je da ove promjene koje se odnose na sam sustav odgoja i obrazovanja ide pomalo prema promjenama i to je neupitno da će svake godine morati doći do promjena, s obzirom na dolazeće promjene, kako tehnološke, tako globalizacijske i naprosto te promjene moramo pratiti kako bismo bili konkurenti na tržištu rada.

5. Kada smo Vam predložili ideju da se ponovno obnovi tradicija 5+ novina, kako Vam se svidjela ta ideja?

Mislim da je ideja jako dobra, naprosto iz razloga što učenicima treba dati šansu da budu aktivni, da razvijaju svoje kreativne potencijale, da kroz taj vid izražavanja i promišljanja naprosto i vidimo što je to s mladim generacija. Svi smo jednom bili mladi pa smo očekivali od starijih generacija da nam daju određene šanse. Tako treba dati šanse i učenicima i nastavnicima da na neki način neke spoznaje koje imaju iznesu iz sebe van i da te spoznaje mi svi ostali koji pratimo koristimo za boljitak svih učenika, odnosno cijele škole.

6. Škola također provodi mnoge projekte, koji biste izdvojili kao najzanimljiviji, najbolji…

Mi smo škola koja se može pohvaliti sa strašno puno projekat. Ako gledamo razinu školske godine, mi kroz planiranje i programiranje rada kroz cijelu školsku godinu na razinu tjedna imamo nekakav mini projekt koji se može vrlo lijepo iščitati kroz mjesečni planer. I svaki mjesec zadamo određene aktivnost koje trebamo odraditi, a koje su u skladu s godišnjim planom i programom škole i tu se vidi kolika su promišljanja o tome, da samo inovacijama u nastavnom procesu i u životu i radu škole možemo stvoriti pozitivnu i kreativnu atmosferu zbog koje će učenici dolazit zadovoljni i nasmiješeni u školu. Što se tiče ostalih projekata koje smo provodili i koje ćemo provodit iz Europskog socijalnog fonda, odnosno procesi na razini države i našeg osnivača Županije, oni svi imaju cilj, a to je poboljšanje nastavnog procesa, otkrivanja darovitih učenika. Rekao bih da je jedan od značajnih projekata ovo otkrivanje darovitih učenika, jer je važno na vrijeme dati šansu učenicima koji stvarno imaju određene talente i vizije, da se razvijaju u tom smjeru, a ne da ih sustav naprosto zatomi. Dakle na ovo pitanje je teško odgovoriti, jer je teško onda nešto preferirati, a sve u funkciji ovog što sam rekao. Ali ako bismo baš morali naglasiti, to bi bili projekti Gimnazija 100+ i Mijenjamo se. Sam naziv Mijenjamo se govori o čemu se radi. Dakle u strukovnim programima se određeni nastavni planovi i programi redizajniraju da budu u skladu s potražnjom na tržištu rada. Došle je do tolikih tehnoloških promjena da više ne možemo tapkati u mjestu, a škola kao veliki sustav mora biti fleksibilnija i na godišnjoj razini mijenjati paradigmu svog rada, odnosno ciljevi i svrhe moraju biti promijenjeni u skladu s onim što se događa oko nje.

7. Osim što ste ravnatelj, čime se još bavite u slobodno vrijeme?

Budući da nas je evolucija odredila kao razumna bića koja imaju svoje emocije, čovjek ima 2 ruke i 2 noge. To nam je alat koji nam je prije svega osigurao postojanje od pradavnih vremena. Ako je to alat, znači da ga treba svakodnevno koristi. Time želim reći, da se između ostalog bavim slobodnim aktivnostima u prirodi, hodanje, trčanje sve manje s obzirom na moju dob. Volim pročitati i dobru knjigu, ali za to imam jako malo vremena. Ne dobru knjigu, koja bi me određivala, već je to široka lepeza interesa, tako da kada naletim na nešto, tada se to čita u kasne sate.

8. Koji su Vam uzori u životu?

Uzora je bilo nekoliko, jedan od najvažnijih je bio moj pokojni djed, koji me formirao još kao malog dječaka. S obzirom na to da smo svi kao djeca bili nestašni, u to vrijeme funkcionirala je jedna praktična pedagogija i psihologija koje me definirala kao osobu i odredila me u životu. Što se tiče mog kasnijeg opredjeljenja, osobe koje su me fascinirale često su jednostavne osobe i nisu niti zamjetne u društvenom životu, a daju nam puno kao osobama. A najvažnije je da nam daju temeljne ljudske vrijednosti, prihvaćanje drugih i drugačijih. Također, dobro je činiti dobro. U tom smislu to je bio jedna krug ljudi koji je bio usko vezan za moje odrastanje.

9. Što planirate ili želite napraviti u narednom razdoblju?

U profesionalnom smislu želio bih biti dio jednog malog kotačića, koji će se nadovezati na puno veći u jednom složenom mehanizmu, koji s zove odgojno-obrazovni sustav, a koji direktno utječe na razvoj našeg društva. Trebam još puno toga naučiti, iako imam puno iskustva. Za učenje nikad nije prekasno, kako se kaže. Tu treba pridonijeti poboljšanju temeljnih odrednica. Učitelj je ispunio svoju svrhu i misiju postojanja kad ga njegovi učenici nadmaše u svemu onome što je s njime radio. Tada je ispunio svoju zadaću. U tom smislu očekujem da ću biti koristan član složenog mehanizam gdje ćemo unaprjeđivati život i rad škole.

10. Komentar na naslov „Nekad je gimnazijalac bio gospodin“.

Nažalost percepcija javnosti je takva, ali ne smijemo zaboraviti da smo mi ti koji stvaramo tu percepciju u tom cijelom zbiru društvenih okolnosti. Paradigma se mijenja, međutim svaki od nas samim svojim postojanjem odašilje poruke. Učenik bez obzira kojeg zanimanja bio, jednako je vrijedan. Naravno da se od gimnazijalca se uvijek očekuje više, jer se smatra da je samim nazivom prijelazna faza od osnovnog obrazovanja prema fakultetu. To bi trebalo od gimnazijalca stvoriti jednog uljuđenog akademskog građanina. Uvjeren sam da naši gimnazijalci to upravo i jesu, a na svima nama je da tu percepciju svijesti ljudi vratimo u ono što je. Da je to jedna potencijalno intelektualna elita, koja mora postojati u svakom društvu.

11. Najdraži film-Zauvijek mlad, Mel Gibson

Tema najdraže knjige: predviđanje budućnosti

Najdraži pjevač: Massimo Savić

Najdraže jelo: čušpajz

12. Ako biste nešto mogli promijeniti na sebi, što bi to bilo?

Tvrdoglavost. Malo sam pre tvrdoglav.

Za kraj, koja je vaša poruka učenicima?

Ako nešto želite postići, morate nešto i napraviti. Nije bitno je li fizički ili umni rad. Treba nešto napraviti da se iz mjesta A dođe u mjesto B. Citirat ću Winstona Churchilla: „Nikad nemojte odustajati“.

Puno hvala na intervjuu.